Oni koji o kamenoklesarstvu znaju više, sjetit će se da sva tri spomenuta “uratka” dolaze iz zaleđa općine Dubrovačko primorje, točnije iz naselja Visočani, gdje se, pedesetak kilometara zapadno od Grada, nalazi pogon za rezanje, oblikovanje i obradu kamena vlasnika Balda Dendera.
Veliki proizvodni prostor na površini od sedam tisuća četvornih metara najstariji je od sedam istovrsnih pogona koliko ih trenutačno djeluje u Visočanima. Meštar Baldo, 54-godišnjak, ljubav prema kamenu naslijedio je od oca, a oživotvorio u pogonu koji je od 1997. počeo podizati iz pepela dvama HBOR-ovim kreditima.
– Posao je težak, nedostaje domaće radne snage jer svi bježe od teških poslova. No, meni se kamen uvukao pod kožu još 1989. i ostao sam mu vjeran do danas – kaže nam domaćin dok obilazimo mjesta na kojima rezanjem, brušenjem i “oikanjem” nastaju kameni stupovi, arhitravi, nadgrobne ploče, vaze, klupice i skalinade...
Sve što kupcu srce poželi, a kamen iznjedri, može se naći u radionici meštra Balda, koji nam, onako neukima, strpljivo objašnjava čemu služe svi ti nepoznati strojevi. Tu su linije za obradu rubova ograda, za sječenje mramornih ploča, za piljenje kamena i poliranje... Bazen ispred radionice, pak, nije predviđen za kupanje i rekreaciju, nego za stalno rashlađivanje opreme koja bi se u protivnom pregrijala. A dizalica na desetak metara visine ne služi samo za panoramske snimke, nego ponajprije za podizanje tereta težih od tone...
Zabati i kameni oluci
Baldo Dender laike ne opterećuje pretjerano stručnim terminima, nego radije govori o klijentima kojih ne manjka ni u recesijska vremena.
– Radimo svašta, balkone, tarace, pročelja... Nedavno nas je angažirao otac poznate tenisačice Ane Konjuh kojemu smo radili stambeno-poslovni objekt, pa dubrovački hoteli “Ivka”, “Lapad”, “Zagreb”, “Sumratin”. Najveći posao imali smo svojedobno kod Gorana Štroka kad je gradio novi hotel “Bellevue” – nabraja naš domaćin. Najteže mu je, priznaje, bilo postavljati ogradu oko križa na Srđu s okruglim stupićima, sve bez korištenja ljepila i inoksa.
U obnovi dubrovačkih Lazareta za tvrtku “Monte mont”, Baldov obrt radio je zabate i kamene oluke, a okušao se i u dotad nepoznatoj izradi “povijesnih” WC-a s kamenim podovima i rupama. Materijal uglavnom nabavljaju u mjesnom kamenolomu, a bude i “uvoza” iz drugih sredina. Ovisno o preferencijama naručitelja, najviše se koristi bijeli kamen iz Visočana i Mironje, nešto rjeđe pazinski, tu i tamo brački. Gazda je u svom pogonu jedini starosjedilac. Problem s odljevom kadrova stalno je prisutan.
– Baš kad nekog naučiš poslu, ode dalje. Teško je ljude zadržati u ova krizna vremena. Jednom kad mi je nedostajalo radnika, nazvao sam klesarsku školu u Pučišćima, no nisu mi nikoga mogli poslati jer ih je i na Braču premalo – prisjeća se Baldo Dender, koji trenutačno zapošljava četvoricu djelatnika, sve ljude iz Neuma i okolice. Pogon uz njega i veterana Boža Begušića, na leđima nose i Dragan Galić, Martin Perić i Jure Pavlović.
Kvintet iz Visočana tijekom prakse srodio se s kamenom koji često obrađuje po starinski, čekićem i dlijetom. A cipele su im uvijek bijele jer gaze po slojevima kamene prašine koja se svakodnevno taloži na podovima. I nije im žao obuće. Jer bez živog kamena, kažu, ne bi bilo ni “okamenjenih” Visočana.
Meštar Baldo Dender nikad ne odbacuje otpatke kamena, ma koliko se bezvrijedni činili. Nekoliko gromada ugradio je tako u međe blizu pogona za obradu kamena, gdje inače uzgaja mlade masline i povrće. Baldo planira ulomke kamena iskoristiti i kao ukras obiteljskoj kući uz more u Slanomu blizu Visočana. Među turistima su odnedavna hit i Baldove prirodne kamenice za vodu kojih je oko radionice naredao desetak.
– Nikad ne znaš kad će se neka ptica doći napiti ili oprati perje – šali se meštar, koji se iz razonode bavi lovom na veprove u brdima i ribolovom kad se nađe na moru.
– Radimo svašta, balkone, tarace, pročelja... Nedavno nas je angažirao otac poznate tenisačice Ane Konjuh kojemu smo radili stambeno-poslovni objekt, pa dubrovački hoteli “Ivka”, “Lapad”, “Zagreb”, “Sumratin”. Najveći posao imali smo svojedobno kod Gorana Štroka kad je gradio novi hotel “Bellevue” – nabraja naš domaćin. Najteže mu je, priznaje, bilo postavljati ogradu oko križa na Srđu s okruglim stupićima, sve bez korištenja ljepila i inoksa.
U obnovi dubrovačkih Lazareta za tvrtku “Monte mont”, Baldov obrt radio je zabate i kamene oluke, a okušao se i u dotad nepoznatoj izradi “povijesnih” WC-a s kamenim podovima i rupama. Materijal uglavnom nabavljaju u mjesnom kamenolomu, a bude i “uvoza” iz drugih sredina. Ovisno o preferencijama naručitelja, najviše se koristi bijeli kamen iz Visočana i Mironje, nešto rjeđe pazinski, tu i tamo brački. Gazda je u svom pogonu jedini starosjedilac. Problem s odljevom kadrova stalno je prisutan.
– Baš kad nekog naučiš poslu, ode dalje. Teško je ljude zadržati u ova krizna vremena. Jednom kad mi je nedostajalo radnika, nazvao sam klesarsku školu u Pučišćima, no nisu mi nikoga mogli poslati jer ih je i na Braču premalo – prisjeća se Baldo Dender, koji trenutačno zapošljava četvoricu djelatnika, sve ljude iz Neuma i okolice. Pogon uz njega i veterana Boža Begušića, na leđima nose i Dragan Galić, Martin Perić i Jure Pavlović.
Kvintet iz Visočana tijekom prakse srodio se s kamenom koji često obrađuje po starinski, čekićem i dlijetom. A cipele su im uvijek bijele jer gaze po slojevima kamene prašine koja se svakodnevno taloži na podovima. I nije im žao obuće. Jer bez živog kamena, kažu, ne bi bilo ni “okamenjenih” Visočana.
Meštar Baldo Dender nikad ne odbacuje otpatke kamena, ma koliko se bezvrijedni činili. Nekoliko gromada ugradio je tako u međe blizu pogona za obradu kamena, gdje inače uzgaja mlade masline i povrće. Baldo planira ulomke kamena iskoristiti i kao ukras obiteljskoj kući uz more u Slanomu blizu Visočana. Među turistima su odnedavna hit i Baldove prirodne kamenice za vodu kojih je oko radionice naredao desetak.
– Nikad ne znaš kad će se neka ptica doći napiti ili oprati perje – šali se meštar, koji se iz razonode bavi lovom na veprove u brdima i ribolovom kad se nađe na moru.
Načelnik Knežić: Pokrenut ćemo proizvodnju praškastih materijala– Visočani su danas, a i ubuduće ostaju, industrijsko-prerađivačko središte Dubrovačkog primorja, s desetak obiteljskih manufaktura. Stari mjesni kamenolom ima zaliha sirovine za dugi niz godina, a pogon Mironja, koji smo otvorili prije godinu i pol, osigurava dovoljne količine arhitektonskog kamena. Još neiskorišteni potencijal krije se i u pogonu PGM Ragusa koji još nije obnovljen, a prije rata zapošljavao je stotinu ljudi. |
Kako ćete glasatiNađite nas na Facebooku na stranici Nova Dalmacija i dajte lajk, šerajte, napišite komentar ispod reportaže.Svoj SMS pošaljite na broj 666555. Na početku poruke upišite IZBOR, a na kraju osobne podatke (ime i prezime). Cijena SMS-a 3,72 kn s PDV-om. |
| Služba za korisnike: 01/617-3945, radnim danom od 9 do 13 sati. Organizator usluge: Slobodna Dalmacija d.d., Hrvatske mornarice 4, Split; OIB: 35075764438. Tehnička podrška (davatelj usluge): NTH Media d.o.o., Horvaćanska 17a, Zagreb, OIB: 59547672558. |