savjetnik premijera sanadera, analizira moguće pogubne posljedice gospodarskog ‘tsunamija’
 |
| Nimalo optimistične najave Ljube Jurčića, treba se pripremiti na najgori scenarij krize |
| Hrvatska će se već iduće godine suočiti s deflacijom, a ona je gora od inflacije. Deflacija dovodi do otpuštanja radnika i ne proizvodi krizu nego tešku depresiju |
| piše Stanko Ferić/EPEHA |
Saborski zastupnik Ljubo Jurčić, nakon što je prihvatio članstvo u stučnom odboru premijera Sanadera, analizira utjecaj svjetske krize na Hrvatsku.
- Hrvatska je suočena s dvjema neugodnim situacijama - sa stagnacijom domaće proizvodnje i globalnom ekonomskom krizom koja nam se približava poput tsunamija. Hrvatska je ovisna o stranom novcu, o uvoznim energentima i uvozu hrane, a ima problem zaduženja. To znači da, za razliku od stabilnijih zemalja, globalna kriza za Hrvatsku ne znači recesiju, nego pogubnu depresiju. Jako je važno da građani i političari u ovom trenutku budu svjesni opasnosti.
Znači li to da Hrvatska nema izgleda?
- Situacija nije nimalo dobra, ali je za Hrvatsku to prilika da promijeni okoštale stavove i provede nužne reforme, da se riješi ekonomskih dogmi koje su je dovele do stagnacije proizvodnje i porasta potrošnje veće od realnih mogućnosti, do prekomjernog zaduživanja. Politika koju smo do sada vodili, neodrživa je. Neodržive su i naše podjele. Vrijeme je da se okupimo i vidimo kako promijeniti politiku na dobrobit građana. To je naša stvarnost do koje smo došli vlastitim “radom”, dakle i bez utjecaja svjetske krize.
Kakvi su izgledi Hrvatske da prebrodi krizu?
- Ne možemo učiniti puno u 2009. godini, ali ako se potrudimo, možemo krizu zaustaviti već 2010., pa je čak i okrenuti u pozitivnom smjeru. Najprije moramo realno sagledati problem potrošnje, osobne, proračunske i investicijske.
Porast plaća
Što je s plaćama?
- Građanima i privatnom sektoru apsolutno ne treba zamrzavati plaće. Važno je jedino da se isplaćuju iz novostvorene vrijednosti. Zarađene plaće nisu izvor krize. Krizu stvaraju ona poduzeća koja imaju tržišni monopol i ostvaruju monopolski profit.
Kakva je vaša prognoza?
- Ako ne budemo radili kako treba, Hrvatska će se već iduće godine suočiti s deflacijom, a ona je gora od inflacije. Deflacija znači smanjivanje cijena zbog pada potražnje. Smanjene cijene znači da se ne mogu pokrivati troškovi proizvodnje i plaća. Dolazi do otpuštanja radnika. Deflacija ne proizvodi krizu nego ekonomsku depresiju. Hrvatska će, istina, zbog stjecaja okolnosti zadnja ući u krizu, ali će se zadnja iz nje i izvući. Ako ne budemo pametni, kriza može jako dugo trajati, a prijeti nam i duboko siromaštvo.
Rješenje u pet koraka
1. Svesti sve investicije na razinu vlastite štednje. Tako nam ne bi bio problem smanjeni dotok novca iz inozemstva.
2. Odustajati od svih neproduktivnih investicija, poput spomenika i sportskih objekata.
3. Usporiti ili odustati od investicija koje imaju duge rokove otplate, poput tunela i mostova, a poticati investicije u produktivne projekte.
4. Zaustaviti prodaju nacionalne imovine, jer smo proteklih petnaestak godina tako gubili i prihode od te imovine.
5. Zamrznuti plaće administraciji, ali uz uvjet da je to prvi korak prema reformi državne uprave. Ona se, naime, nije promijenila još iz vremena socijalizma i služi uhljebljivanju kadrova političkih pobjednika na izborima.
|
Sve za spas Hrvatske
Prihvatio sam poziv premijera Sanadera da budem član Stručnog odbora, ali moja je orijentacija socijaldemokratska. Pozvan sam kao stručnjak, znanstvenik i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista. Želim i spreman sam svojim znanjem i stručnošću pomoći vlastitu narodu. Mi danas ne razgovaramo o političkoj opciji, nego o spašavanju Hrvatske od prijeteće dugotrajne i pogubne ekonomske depresije. U pitanju su interesi koji su iznad svake politike.
|
Kredite više nitko ne daje!
Na žalost, ni država, ni građani, ni poduzeća ne mogu živjeti bez stalnog dotoka novca iz inozemstva. Problem je što sada zemlje od kojih smo posuđivali novac, oko 3,5 milijardi eura godišnje, spašavaju sebe i potpomažu svoje banke.
Ta pomoć ne smije izići izvan tih zemalja i Hrvatska je došla u situaciju da će, bez obzira na nominalnu likvidnost banaka, ostati bez svježeg novca.
Da je to točno i da je kriza stigla i u naše dvorište, vidi se po reakcijama banaka koje više ne raklamiraju kredite, nego - štednju.
To je znak da banke pokušavaju privući novac od građana i poduzeća da bi mogle poslovati. HNB je uspio amortizirati prvi udar, ali problemi tek predstoje jer presušuju sve novčane slavine koje smo do sada koristili.
|