Kako se dijelilo oružje za obranu Hrvatske: u Mravnici otkrivena spomen-ploča

Prvi šibenski dragovoljci Domovinskog rata uzeli su oružje u ruke 16. listopada 1990. godine, u dramatičnim i krajnje neizvjesnim okolnostima za sudbinu svoje domovine i vlastite živote. Oružja se prihvatilo oko 540 dragovoljaca s područja tadašnje općine Šibenik.

U spomen na taj događaj, u Mravnici, selu u perkovićkom kraju, najstariji dragovoljci koji su toga dana prije 25 godina preuzeli oružje, Tonći Šprljan i Ivan Matić te Davor Kundid, predstavnik mještana Mravnice, otkrili su spomen-ploču.

Položen je vijenac i zapaljene svijeće, dok je molitvu za poginule i umrle branitelje predvodio mjesni župnik fra Josip Mandarić.

Evocirajući uspomene na to razdoblje novije šibenske povijesti, Paško Erak, koordinator Odbora za obilježavanje značajnih dragovoljačkih datuma iz Domovinskog rata, podsjetio je kako je naoružavanje dragovoljaca u tim sudbonosnim vremenima organizirala Vlada Republike Hrvatske, dok su se za prihvat oružja u bivšoj općini Šibenik brinuli novoizabrani dužnosnici općinske vlasti Josip Juras, Božo Erlić, Zdravko Stančić i Vjenceslav Džepina.

Iskrcaju i zbrinjavanju oružja, pak, dragovoljno su prionuli i sami stanovnici Mravnice, koji su, uz to, organizirali i straže brinući se za sigurnost povjerenog naoružanja.

U situaciji kada su postavljanje prvih barikada po naputcima iz Beograda pobunjeničke snage svakodnevno prakticirale uz potporu i zaštitu JNA, nije bilo nimalo jednostavno organizirati obranu i naoružati ljude koji su se, naglasio je Erak, htjeli oduprijeti višestruko nadmoćnijem agresoru.

U osvit Domovinskog rata, uostalom, i nacionalna struktura policije nije ostavljala prostora nadi da će se ona, ustreba li, staviti na raspolaganje braniteljima. Ubrzo se to i pokazalo.

Kninska se policijska stanica proglasila samostalnom i priklonila pobunjenicima, u Drnišu je najveći dio policajaca prešao kninskim istomišljenicima, a u Šibeniku se, rekao je Erak, manji dio policajaca srpske nacionalnosti stavio na raspolaganje braniteljskim snagama i aktivno uključio u obranu Hrvatske.

Unatoč takvim okolnostima, naoružavanje dragovoljaca odrađeno je bez problema.

– Počevši od listopada 1990. godine do kraja ožujka 1991. godine, na području bivše općine Šibenik bilo je naoružano oko 800 dragovoljaca. Bila je to jezgra iz koje je stvoren Zbor narodne garde, odnosno 113. šibenska brigada HV-a, kao i temelj uspješne obrane Šibenika u rujnu 1991. godine.

- Rukovodeći se podatkom da je u obrani grada sudjelovalo oko 1200 branitelja, možemo s ponosom ustvrditi da su upravo dragovoljci činili dvije trećine sastava braniteljskih postrojbi u Domovinskom ratu na šibenskom području. Uostalom, i trećinu ukupnog broja pripadnika Specijalne policije iz Domovinskog rata “Jastrebovi” Šibenik činili su dragovoljci – kazao je koordinator.

Na svečanosti kojoj su prisustvovali predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, Policijske uprave, Šibensko-kninske županije te njezinih gradova i općina, najavljeno je, također, kako se slične spomen-ploče, kao trajno obilježje povijesnih događanja, kane uskoro postaviti i u Primoštenu i Pirovcu, na mjestima gdje su organizirano boravili dragovoljci pripremajući se za obranu domovine.

Također je najavljena i monografija koja će sadržavati njihova imena.