Takav porast razine mora već sada ima za posljedicu učestalo poplavljivanje nekih obalnih područja i mjesta u kojima su rive i obale građene prije stotinu i više godina.
- Dizanje mora vidimo u Starom Gradu na otoku Hvaru, Trogiru, a tu je i dio Kaštela, dio Omiša, Šibenika i drugih mjesta. Zgodno je napomenuti da se dno Dioklecijanovih podruma nalazi ispod sadašnje razine mora, a možemo pretpostaviti da Dioklecijan nije radio palaču da je more potopi, što znači da je razina mora narasla od tada preko jednog metra - napominje dr. Vilibić.
Postoji još mnoštvo arheoloških lokaliteta, naročito antičkih luka, koje su potopljene uz hrvatsku obalu te koje ukazuju na stalan porast razine Jadranskoga mora. Ona kontinuirano raste od posljednjeg ledenog doba, kada je bila oko 120 metara niža nego danas. Taj polagani porast razine mora je višestruko pojačan ljudskim djelovanjem, pa mjerenja ukazuju da je porast razine mora U posljednjih 20 godina oko dva puta brži nego U posljednjih stotinjak godina, te oko 5-6 puta brži nego U posljednjih tisuću godina.
- Čitatelji vjerojatno ne znaju, no u sljedećih 100 godina predviđa se ubrzavanje porasta razine mora još oko dva puta, zbog čovjekova utjecaja na klimu pojačanim emisijama stakleničkih plinova - kaže Vilibić. Dvije su glavne sile uzročnice koje utječu na ubrzanje porasta razine mora, prva je širenje mora zbog porasta temperature u površinskom sloju, što je posljedica pojačanog zagrijavanja iz atmosfere nastalog zbog porasta temperature zraka, a druga je povećanje ukupne vodene mase zbog otapanja ledenjaka i ledenog pokrivača.
- Prije dvadesetak tisuća godina obalne linije bile su otprilike tamo gdje se sad nalazi izobata dubine 120 metara, a to je spojnica otoka Korčule, Visa, Šolte i kopna u srednjem Jadranu. Rijeke Neretva i Cetina tada su uvirale u more upravo u tim područjima, te im je tok bio duži za oko 150 kilometara. Istovremeno je cijeli sjeverni Jadran, sjeverozapadno od Jabučke kotline, bio plodna ravnica - kaže dr. Vilibić. To znači da je Cetina tekla između Brača i Hvara, a Neretva između Hvara i Korčule, koji tada nisu bili otoci.
- Za stotinjak godina može se očekivati razina mora viša za oko 40 do 70 centimetara, ovisno o unosu stakleničkih plinova u atmosferu i o tome hoće li se na svjetskoj razini postići i ispoštovati dogovori u tom smjeru.
U svakom slučaju, rezultat porasta razine mora bit će mnogostruko povećanje poplavljivanja svih obalnih gradova te zaslanjivanje nizinskog zemljišta kao što je na ušću rijeke Neretve.
Dobar primjer onoga što bi se moglo događati jest ono što se upravo sada odvija u Veneciji, gdje se poplavljivanje Trga sv. Marka događa u prosjeku oko 40 dana godišnje, dok je prije 100 godina ta brojka bila oko 8 puta godišnje - navodi dr. Vilibić.
- Čitatelji vjerojatno ne znaju, no u sljedećih 100 godina predviđa se ubrzavanje porasta razine mora još oko dva puta, zbog čovjekova utjecaja na klimu pojačanim emisijama stakleničkih plinova - kaže Vilibić. Dvije su glavne sile uzročnice koje utječu na ubrzanje porasta razine mora, prva je širenje mora zbog porasta temperature u površinskom sloju, što je posljedica pojačanog zagrijavanja iz atmosfere nastalog zbog porasta temperature zraka, a druga je povećanje ukupne vodene mase zbog otapanja ledenjaka i ledenog pokrivača.
Slana Neretva
Dr. Vilibić ističe i još jedan zanimljiv detalj koji zadire u daleku prošlost, no koji potvrđuje da se razina mora i te kako mijenja.- Prije dvadesetak tisuća godina obalne linije bile su otprilike tamo gdje se sad nalazi izobata dubine 120 metara, a to je spojnica otoka Korčule, Visa, Šolte i kopna u srednjem Jadranu. Rijeke Neretva i Cetina tada su uvirale u more upravo u tim područjima, te im je tok bio duži za oko 150 kilometara. Istovremeno je cijeli sjeverni Jadran, sjeverozapadno od Jabučke kotline, bio plodna ravnica - kaže dr. Vilibić. To znači da je Cetina tekla između Brača i Hvara, a Neretva između Hvara i Korčule, koji tada nisu bili otoci.
- Za stotinjak godina može se očekivati razina mora viša za oko 40 do 70 centimetara, ovisno o unosu stakleničkih plinova u atmosferu i o tome hoće li se na svjetskoj razini postići i ispoštovati dogovori u tom smjeru.
U svakom slučaju, rezultat porasta razine mora bit će mnogostruko povećanje poplavljivanja svih obalnih gradova te zaslanjivanje nizinskog zemljišta kao što je na ušću rijeke Neretve.
Dobar primjer onoga što bi se moglo događati jest ono što se upravo sada odvija u Veneciji, gdje se poplavljivanje Trga sv. Marka događa u prosjeku oko 40 dana godišnje, dok je prije 100 godina ta brojka bila oko 8 puta godišnje - navodi dr. Vilibić.
OJDANA KOHAREVIĆ