Velo Grablje: selo živi iako u njemu ne živi nitko

Selo Velo Grablje, iz 15. stoljeća, desetak kilometara starom i novom cestom udaljeno je od Starog Grada – Farosa i od Hvara kojem administrativno pripada, a diči se što na svom području ima brojne arheološke i kulturno-povijesne spomenike od prapovijesti do novog vijeka. Crkvica sv. Vida dobro sačuvani je primjerak starohrvatske arhitekture (9. – 12. st.), a župna crkva sv. Kuzme i Damjana (1886.) izgrađena je na mjestu prijašnje bogomolje iz 16. stoljeća. Sa zidnim slikama iz 1913.-1914. spada među najljepše seoske crkve u hvarskoj biskupiji. Općenito, Velo Grablje je svojim geografskom položajem, krajolikom, arhitekturom, tradicijom i poviješću jedno od najzanimljivijih mjesta otoka Hvara. Stoga ga je kao kompaktnu cjelinu zaštitilo Ministarstvo kulture RH, a u projektu etno-eko sela vodeći je lider.

– Iako je danas, zbog povijesnih prilika, gotovo cijelo selo napušteno, mnogi Grabljani svakodnevno dolaze u mjesto, obrađuju svoja polja, slave svetu misu i druže se. Tako postoje Boćarski klub Levanda i NK Levanda, koji postižu izvrsne rezultate u natjecanjima, zatim Poljoprivredna zadruga, osnovana još 1892. kao “Ruzmarinska zadruga”, s tradicijom proizvodnje eteričnih ulja od lavande i ruzmarina, te dobrog maslinova ulja i meda od ruzmarina, lavande, vrijesa i kadulje – govori Ivan Zaninović Grande, predsjednik Udruge “Pjover”, koja brine o zaštiti i revitalizaciji ovog mjesta.

Naravno, ne zaboravlja spomenuti da se od 1928. do 1930. u Velom Grablju sustavno počelo sa sadnjom i uzgojem lavande, te proizvodnjom lavandina ulja. Sredinom 20. st. Grablje postaje najveći proizvođač tog ulja u Dalmaciji, što je mjestu i ljudima osiguralo ekonomski prosperitet. Prvi je na Otoku sunca uzgoj lavande i proizvodnju ulja započeo upravo njihov sumještanin barba Borte, Bartul Tomičić (1869. – 1953). Iako je bio ismijavan da sadi “cviće” i “divju trovu” – zvali su ga “levander” – njegovu upornost i viziju slijedili su svi. S vremenom se lavanda počela uzgajati po cijelom otoku, a Velo Grablje ima baš svoju autohtonu sortu lavande, tj. levandin imenom “budrovka”.

’Pjover’ čuva baštinu mjesta

A kada su se u mjestu jednom već stvorili svi preduvjeti za život – uz električnu struju i telefon-internet stigla je i voda, na inicijativu mladih podrijeklom iz Velog Grablja osnovana je udruga “Pjover”. Dakle, dali su joj ime upravo po prostoru na kojemu se skuplja kišnica za gustirne (bunare), s težnjom da zaštiti cjelinu područja Velog Grablja, njegovu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu, obnovi tradiciju i sačuva identitet mjesta, sve radi promicanja održivog razvoja otoka Hvara.

– U osam godina obnovili smo prostor Zadruge, organizirali niz radnih akcija, uredili pješačke tematske staze i tri prekrasna vidikovca, objavili čak devet knjiga o mjestu te obilježili nekoliko obljetnica. Redovito organiziramo proslavu naših nebeskih zaštitnika sv. Kuzme i Damjana, pokrenuli smo časopis, koji je poslije zamijenila web-stranica, izdali turistički vodič i brendirali vizualni indentitet, a isto tako smo sudjelovali u nizu dokumentarnih filmova, naše i strane produkcije snimljenih u Grablju. Aktivni smo na području suhozida (“Velo Grablje – Dom suhozida”) i ljekovitog bilja, sudjelujemo na sajmovima, sakupili smo bogat inventar, javljali se i ostvarili prava na niz natječaja – govori Grande i dodaje da je Velo Grablje također u projektu etno-eko sela.

Festival levande

Ove godine Velograbjani su obilježili 100. godišnjicu japjenice na Roskarsnici i organizirali sad već tradicionalni 6. festival levande – najveći projekt udruge “Pjover”. Festival je osmišljen s nekoliko osnovnih komponenti, od edukativne do gospodarske, turističke i kulturne, da bi se zapravo slavila lavanda, a po njoj su Grablje i otok Hvar, kako je već spomenuto, bili nadaleko poznati i priznati u svijetu. Na festivalu koji se održao potkraj lipnja, posjetitelji su uživali u autohtonim proizvodima brojnih izlagača sa škoja, žetvi i destilaciji lavandina ulja na tradicijski način, u raznim edukacijama, seminarima, predavanjima, radionicama, kulturnom sadržaju i gastronomskoj ponudi.

– Najviše smo ponosni na obnovljene kuće, nove smještajne kapacitete za turiste, novi život koji se polako vraća, naznake otvaranja novih ponuda, i što smo ljudima otvorili oči da mjesto vrijedi, da svoje objekte obnavljaju u duhu stare tradicijske gradnje. Apeliram na nadležne službe da prate razvoj Grablja, je li obnavljanje pravilno ili nije, to je svima nama u interesu, zato što nas svako odstupanje sve više udaljava od istinske revitalizacije – zbori Zaninović.

Kako su postali Olimpijsko selo – Uskoro kanimo zaposliti barem jednog profesionalca jer su obujam posla i rad odavno prerasli pojam volonterizma. Što se tiče turizma krenuli smo od nule, ponajprije stvari želimo postaviti na zdrave temelje i onda nema straha za budućnost. Od najvažnijih detalja možemo izdvojiti “prometnicu koja život znači”, a to je urediti cestu koja spaja sela Velo i Malo Grablje s Milnom i Hvarom, gdje bismo u samo nekoliko minuta bili povezani s “civilizacijom”.Koliko bi za nas to značilo, ne treba ni govoriti – rekao je Grande. Velograbjani su uključeni u djelovanje većine kulturnih organizacija grada Hvara – glumačke družine, klape i folklor, a osim što ih krasi vedar duh i dugogodišnji ugostiteljski šarm, njihovo je mjesto poznato i po neobičnom sportskom fenomenu. Iako je u jednom trenutku ostalo gotovo bez stalnih stanovnika, Velo Grablje ima odlične rezultate boćarskog i nogometnog kluba – višestruki su prvaci, a u povjesti prvaci u odbojci, izvrsni u stolnom tenisu, te vrlo dobri u zaboravljenim igrama, npr. zoga falo. U novije vrijeme ponose se što je njihov sumještanin Mario Tudor bio trener Gorana Ivaniševića s kojim je osvojio Wimbledon, ali isto tako i da je trener Hajduka Igor Tudor, koji je podrijetlom iz Maloga Grablja, te sestrama Lucijom i Anom Zaninović jer su upravo one Grablju dale i najveći predznak – olimpijskog sela.

Kako ćete glasati Nađite nas na Facebooku na stranici Nova Dalmacija i dajte lajk, šerajte, napišite komentar ispod reportaže. Svoj SMS pošaljite na broj 666555. Na početku poruke upišite IZBOR, a na kraju osobne podatke (ime i prezime). Cijena SMS-a 3,72 kn s PDV-om.

Služba za korisnike: 01/617-3945, radnim danom od 9 do 13 sati. Organizator usluge: Slobodna Dalmacija d.d., Hrvatske mornarice 4, Split; OIB: 35075764438. Tehnička podrška (davatelj usluge): NTH Media d.o.o., Horvaćanska 17a, Zagreb, OIB: 59547672558.