Vrgorčani su već duže vrijeme nezadovoljni što se njihov glas ne čuje u Parku prirode Biokovo, iako oko 18 posto toga parka teritorijalno pripada gradu Vrgorcu. Tinov grad, praktički, od toga nema nikakve koristi.
Planinski masiv Biokovo proglašen je parkom prirode 1981. godine, a proteže se od Brela do Kozice i zauzima površinu od 195,5 kilometara četvornih. Prema nekim procjenama, godišnje ga posjeti više od 50.000 gostiju. Kako bi bolje zaštitili i očuvali Biokovo, Vlada je 1998. donijela odluka o osnivanju Javne ustanove Park prirode Biokovo.I upravo u tome Vrgorčani vide problem, jer nikoga od njihovih ljudi nema u Upravnom vijeću te ustanove, a niti je itko zaposlen s vrgoračkog područja u Javnoj ustanovi. Zbog toga će gradski vijećnici Nezavisne liste mladih tražiti izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća, kako bi s njezinim zaključcima upoznali i nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, koje imenuje Upravno vijeće.
– Zanimljivo je istaknuti da Upravno vijeće Javne ustanove Park prirode Biokovo ima pet članova, a ni jednog iz Vrgorca. No, nemamo niti jednog zaposlenog u toj ustanovi. Teritorijalni razmjer ne prati ni razmjer raspodjele sredstava od prodanih ulaznica. Dosta je toga više! Tražit ćemo da se prava Vrgorca usklade s područjem koje zauzima ovaj park. Osim toga, tražit ćemo izgradnju ulaza s naše strane, koji bi sigurno pridonio većem posjetu, ali i bogatijoj ponudi vrgoračkog Zabiokovlja – istaknuo je Ante Pranić, nezavisni gradski vijećnik.
Unutar ovog parka nalaze se dva bisera, Veliki i Mali Godinj, koja su, zbog svoje pučke arhitekture, proglašena zaštićenim kulturnim dobrom. Međutim, stanovnici Rašćana također nisu zadovoljni odnosom ljudi iz Parka prirode Biokovo prema njima.
– Mjesni odbor Rašćana tražio je od Javne ustanove Park prirode Biokovo da se postave dvije informativne ploče na dva pješačka ulaza u park, Gomilu i Godinj. Međutim, oni ništa nisu napravili, kao ni kada smo tražili da postave klupe i označe staze. Ponašaju se prema nama kao da ne postojimo, kao da mi nemamo nikakva prava – kaže Matko Bašić, potpredsjednik Mjesnog odbora Rašćana.