Marinko Dumanić iz Otočnog sabora: Na plaće u novoj agenciji otići će 60 milijuna kuna

Ideja o osnivanju Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, s kojom bi državni aparat dobio 187. agenciju, zavod ili ustanovu, u javnoj raspravi zasad prolazi kao “bosa po trnju”.

Iako je resorno Ministarstvo pomorstva zamislilo da sjedište nove agencije ne bude u Zagrebu, nego u Rijeci, mnogi je doživljavaju kao još jedan oblik centralizacije i nepotreban balast u upravljanju pomorskim dobrom. Kao i obično, u cijeloj priči ključ je u novcu. Kad se zidaju nove agencije, takva rabota povlači za sobom pronalaženje izvora financiranja u uvjetima kronične besparice i krize.

U slučaju Agencije za pomorsko dobro, prihodi bi dolazili iz dijela naknada koje sada ubiru lučke uprave i jedinice lokalne samouprave. Zbog toga ne čudi da su protiv agencije ustali i Udruga gradova i čelnici županija poput Zlatka Komadine, primorsko-goranskog župana.

– Agencija bi od naknada za koncesije i odobrenja trebala uprihoditi oko 60 milijuna kuna, no to će sve otići na plaće, najam prostora i troškove Agencije. Bolje je da taj novac koriste lučke uprave, primjerice za čišćenje mora, na čemu se malo ili gotovo ništa ne radi na dobrom dijelu našeg Jadrana – komentira za naš list Marinko Dumanić iz Otočnog sabora.

Osnivanje Agencije, međutim, stožac je nove koncepcije upravljanjem pomorskim dobrom koja je izložena u Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama o kojem je u utorak okončana javna rasprava. Predlagatelj zakona, Ministarstvo pomorstva, želi ubrzati prihvaćanje i provedbu investicija na pomorskom dobru. Tu bi zadaću, kao i ucrtavanje granice pomorskog dobra, odradila Agencija.

Manjak ulaganja

Dumanić je suglasan s ocjenama da je pomorsko dobro neiskorišteno u pogledu privlačenja domaćih i stranih ulaganja.

– Potrebne su nove mjere i rješenja za privlačenje investicija. Ali Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama toliko je nazadan u odnosu na postojeće zakonsko rješenje da ga nema smisla popravljati i dorađivati, nego treba napraviti novi tekst – oštro će Dumanić.

Prijedlog zakona, prema njegovim riječima, prije svega je korak unatrag jer donosi centralizaciju upravljanja pomorskim dobrom i centralizaciju lučkih uprava, što je, zaključuje, potpuni zaokret u odnosu na praksu decentralizacije posljednjih godina, pogotovo u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, koja daje dobre rezultate.

– Centralizacija je nepotrebna i štetna, a njezin nositelj trebala bi biti upravo Agencija za integralno upravljanje pomorskim dobrom. Kao jedna od ovlasti Agencije predviđa se crtanje granica pomorskog dobra kada ima gospodarskog interesa i kada ga nema. Crtati granice pomorskog dobra ondje gdje nema gospodarskog interesa ničemu ne služi, jer zakon je ionako definirao osnovne granice pomorskog dobra – ističe Dumanić.

Stručnjak za pomorsko dobro Branko Kundih drži opravdanim osnivanje agencije koja bi određivala i utvrđivala granice pomorskog dobra te provodila inspekcijski nadzor na izvanlučkom području.

– No, nije primjereno da se 25 posto od naknada za koncesije i odobrenja na cijelom prostoru pomorskog dobra uplaćuje Agenciji. Ona bi kadrovski trebala biti ekipirana s kompetentnim stručnjacima, jer inače u cijelosti gubi svaki smisao postojanja – poručuje Kundih.

Kako doznajemo u Ministarstvu pomorstva, prijedlozi i primjedbe koje su stavljene na Prijedlog zakona o pomorskom dobru bit će razmotrene do rujna ove godine, kada bi mogao uslijediti i konačni prijedlog zakona.

Vedran Marjanović
snimio Ivo Ravlić / CROPIX

Ključne primjedbe 1. Centralizacija lučkih uprava i ukidanje više takvih ustanova u jednoj županiji (Istra, Kvarner i Dubrovnik) 2. Nepotrebno crtanje granica pomorskog dobra ondje gdje nema gospodarskog interesa 3. Nužnost kvalitetnog ekipiranja Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom