Cilj Mrsićeva zakonskog prijedloga bio je da se mladim nezaposlenim osobama omogući da se zaposle na godinu dana, tijekom kojih bi im bili plaćeni mirovinski doprinosi i osigurana mjesečna naknada u visini studentske stipendije, odnosno 1600 kuna.
U Sinju su odlučili taj iznos udvostručiti jer je zamjenica gradonačelnika Elena Perković Paloš pronašla novac za tu svrhu i odlučila ga pravilno usmjeriti. Riječ je o novcu koji je već bio predviđen za otvaranje novih radnih mjesta.
- Zbog izostanka zapošljavanja u dosadašnjem dijelu godine, 1.800.000 kuna rezerviranih na posebnoj poziciji sinjskoga gradskog proračuna u Fondu za poticanje zapošljavanja praktično je nedirnuto - kaže nam Elena Perković Paloš.
Skromna primanja
- Da se taj novac ipak upotrijebi za što je namijenjen, a ne prelije u klasičnu potrošnju, predložit ću Gradskom vijeću da naš novac fuziramo s državnim kroz mjere što ih je predložio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Svim mladim osobama koje bi se na području grada Sinja zaposlile po Mrsićevu modelu za mjesečnu naknadu od 1600 kuna, iz gradskog proračuna davali bismo još 1600 kuna neto – kaže Elena Perković Paloš, zamjenica gradonačelnika Sinja zadužena za gospodarstvo.
Elena Perković Paloš svojedobno je bila inicijator osnivanja gradskog Fonda za poticanje zapošljavanja i posebno joj je stalo da se ta sredstva upotrijebe na pravi način. Premda Mrsićev model osposobljavanja za samostalni rad nudi skromnih 1600 kuna mjesečnih primanja, u nezaposlenošću pritisnutom Sinju za takvim zapošljavanjem vlada interes i nezaposlenih i poslodavaca. I jedni i drugi se propituju o uvjetima i mogućnostima.
- Pozivam sve ustanove i trgovačka društva u javnom i privatnom vlasništvu da pokažu što veće razumijevanje i omoguće mladim ljudima osposobljavanje za samostalni rad. Ako djeci još uvijek nismo u stanju osigurati posao u Sinju, omogućimo im da se nakon završenog školovanja barem osposobe za samostalni rad kako bi se mogli zaposliti izvan Sinja – kaže dogradonačelnica Perković Paloš.
‘Porobljavanje mladih’
Mrsićev model obuhvaća nezaposlene završene srednjoškolce koji se osposobljavaju za polaganje majstorskog ispita te vježbenike s višom odnosno visokom stručnom spremom. U dijelu javnosti je taj Mrsićev prijedlog dočekan na nož. Najviše mu se spočitavalo da obezvrjeđuje rad jer će mladi raditi besplatno. Nizu kritika da se pogoduje poslodavcima pridružila se i Akcija mladih nazivajući novi propis “zakonom o porobljavanju hrvatske mladosti”.
Akcija mladih žestoko je upozoravala na štetnost zakona jer, po njima, “volontiranje” nije ništa drugo nego legalizacija robovanja. Studentski zbor je isticao, pak, pogubnost zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Ipak, Zakon o poticanju zapošljavanja, kako se službeno zove, prošao je u Hrvatskom saboru, ali uz burnu raspravu.
Jedan od najžešćih je bio laburist Dragutin Lesar uz tvrdnju kako će taj mehanizam, kao i svuda u svijetu gdje je na taj način korišten, dovesti do pada cijene rada. S tim mišljenjem se nije slagao ministar Mirando Mrsić.
- Zakon je potpuno isti kao i prije, nikada nam nije bila intencija da ova mjera bude bez određene materijalne kompenzacije - uvjeravao je Mrsić. Sve u svemu, u prvih 15 dana od kada je zakon stupio na snagu, poslodavci su uputili samo 160 zahtjeva za takozvano Mrsićevo zapošljavanje. Mali je i interes nezaposlenih. Ali, kad bi i drugi gradovi poput Sinja udvostručili iznos, interes bi vjerojatno porastao. Jer, mjesečno 3200 kuna mladoj nezaposlenoj osobi - to već nije iznos ‘za bacit’.
TONI PAŠTAR
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....