Tisuće pate zbog čempresa, crkvine, ambrozije...

Pelud čempresa, crkvine i masline uz obalu, na otocima, trava, ambrozije i graba u Dalmatinskoj zagori, najvažniji su uzrok jakih peludnih alergija zbog kojih na području Splitsko- dalmatinske županije pati na tisuće ljudi no unatoč tome, u ovoj županiji, jedan aparat za uzorkovanje peludi ima samo u Splitu.

Ugrožena djeca i mladi

Od ukupnog broja alergija 10 posto uzrokuje upravo pelud alergenih biljaka. Da bi neka biljka bila označena kao alergena, trebaju biti zadovoljena tri bitna uvjeta: oprašivanje vjetrom (anemofilija), stvaranje peludi u velikim količinama, alergene značajke peludi. Alergeni potencijal neke biljke određen je sadržajem alergenih spojeva u peludnom zrncu, koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a na našem području ih je 13 od kojih većina pripada skupini jako do vrlo jako alergenih biljaka. Unatoč ovim činjenicama, ovo područje ima tek jedan uređaj za uzorkovanje peludi i to u Splitu što je nedostatno za ovaj važan zdravstveni problem.

Ovaj stav navodi dr. sc. Tatjana Puljak iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije koja se dugi niz godina bavi problemom uzročnika peludnih alergija.

- Peludne alergije prepoznate su kao javnozdravstveni problem, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, peludna groznica će za pet godina postati najčešća kronična nezarazna bolest. Alergije na pelud su i kod nas ozbiljan problem pa se nadamo da praćenje koncentracija peludnih alergena neće ostati tek na jednom uređaju – navodi dr. Puljak.

- Oni koji pate od peludnih alergija već znaju da ne smiju biti blizu takvih biljaka. U ovom razdoblju to su čempres, crkvina i bor, nakon kojih slijedi cvatnja masline i trava. Krajem ljeta i u ranu jesen će ozbiljne reakcije izazvati ambrozija, korov prisutan u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i velikim dijelom u Zagori, na neobrađenim poljima. Stoga nam je uređaj za uzorkovanje peludi i te kako potreban kako bi se stanovništvo moglo zaštititi na vrijeme – upozorava dr. sc. Puljak. Procijenjeno je da je zastupljenost alergija najizraženija kod mlađih osoba u dobnoj skupini između 7 i 30 godina, a simptomi se javljaju sve ranije, već kod dojenčadi.

- Lijekovi pomažu u ublažavanju tegoba vezanih za alergiju na pelud, međutim pravodobna informacija o početku sezone cvjetanja pojedinih alergogenih biljaka kao i precizno određivanje koncentracija peludi u zraku, omogućuje regulaciju terapijskih doza kao i izbjegavanje aktivnosti na otvorenom u razdoblju kada je koncentracija peludi u zraku visoka.- kaže dr sc Puljak. Zbog ovoga svjetskoga zdravstvenog problema koji se zabrinjavajuće širi i Hrvatskom te Dalmacijom, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo priprema se i projekt praćenja koncentracija alergene peludi u zraku.

- Ovaj projekt imao bi veliku važnost za građane Splita i njegove okolice. Prije svega je namijenjen osobama koje su osjetljive na pelud, a žive na ovom području, ali i brojnim turistima koji posjećuju ove krajeve. Trend širenja peludnih alergija uočljiv je i na Mediteranu, gdje karakteristični klimatski i geografski uvjeti pogoduju razvoju vrsta biljaka s visokim alergijskim potencijalom koji se razlikuju od vrsta središnje i sjeverne Europe – kaže dr. sc. Puljak.

Mreža postaja

Aerobiološka istraživanja peludnog spektra provode se već dugi niz godina u većini europskih zemalja, a počele su prije svega u okviru medicinskih istraživanja, s ciljem boljeg razumijevanja peludnih alergija i drugih alergijskih reakcija. Na poslovima praćenja koncentracija alergene peludi u zraku rade dva biologa, uz dr. sc. Puljak i Mirna Mamić, prof. koja je upisala doktorski studij.

- Split kao turistički grad, u okviru turističke ponude treba objediniti i ove podatke u okviru zdravstvenog turizma i koristiti peludni kalendar pri planiranju godišnjih odmora. Takve informacije su važne i liječnicima obiteljske medicine i specijalistima alergolozima u ispravnom postavljanju dijagnoze i pravodobnom liječenju pacijenata te u prevenciji - kaže prof. Mamić.

Istraživanja u Nastavnom zavodu priznaje i struka izvan granica jer imaju i međunarodni certifikat International Association for Aerobiology. U svrhu uspostave mreže postaja za monitoring peludi na području Hrvatske, Nastavni zavod za javno zdravstvo se još 2005. godine uključio u taj program.

Oformljena baza podataka osim aerobiološkog ima i izuzetan klinički značaj. Ovisno o financijskoj potpori planira se širenje područja istraživanja s urbanog područja na područje Dalmatinske zagore, gdje je stanovništvo, uz pelud alergenih biljaka tipičnih za područje Mediterana, izloženo utjecaju peluda ambrozije. Tada bi se dobila jasnija slika i precizniji podaci važni za sve koji pate zbog peludnih alergija kako bi navrijeme mogli spriječiti ili olakšati brojne tegobe.

OJDANA KOHAREVIĆ

Doktorica aerobiologije Dalmacija ima ozbiljni problem peludnih alergija, ali i prvu doktoricu znanosti iz aerobiologije, nove znanstvene discipline iz područja biologije. Aerobiološka istraživanja peludnog spektra provode se dugi niz godina u većini europskih zemalja, a u Hrvatskoj je to relativno nova znanstvena disciplina. Važnosti nove grane pridonijele su, nažalost i sve češće alergijske reakcije na pelud biljaka, a svakim danom sve je više ljudi koji se muče zbog kašlja, nadražene sluznice nosa i grla što je tek dio simptoma koje izazivaju alergene biljke.