Otvorit ćemo ključne teme za bolje sutra hrvatskih građana

U ovom se ciklusu parlamentarnih izbora Europapress Holding odlučio u javnu raspravu uključiti na drukčiji način nego dosad. Izbornu kampanju EPH neće samo pratiti, nego će nastojati potaknuti debatu o temama koje su vitalne za zajednicu, društvo i državu. Primjereno tom opredjeljenju, projekt je nazvan “Prava pitanja”.
Suočeni smo s višegodišnjom gospodarskom i demografskom stagnacijom, stagnacijom kvalitete društvenog života, rastućim javnim dugom koji će nositi naša djeca, zaostajanjem za nekada od nas nerazvijenijim državama.

Godinama tavorimo

Još od zadnjeg tromjesječja 2008. godine Hrvatska bilježi gospodarski pad ili kratka razdoblja neuvjerljivog rasta. U šest bolnih godina krize, samo u pet kvartala rasli smo simboličnih 0,2 do 1,2 posto, bolje rečeno, tavorimo. Ako ne želimo svjedočiti urušavanju proračuna te, posljedično, daljnjem srozavanju ključnih državnih sustava, mirovinskog i zdrastvenog, moramo raspraviti kakvi su nam zaokreti nužni. Ako ne želimo kao zajednica živjeti na rubu siromaštva, trebamo se dogovoriti kakve je mjere potrebno poduzeti. Moramo sebi priznati da smo u zadnjih pet do deset godina najneuspješnija europska tranzicijska ekonomija ako govorimo o rastu i razvoju.

Izbori su šansa za suočavanje s tim činjenicama i promjenu načina na koji sebe vidimo kao zajednicu te prilika za preuzimanje odgovornosti. Izbori su prilika za preuzimanje odgovornosti u skladu s time. Izdanja EPH, u skladu sa svojom ulogom kao medija, žele preuzeti dio te odgovornosti. Zato se obraćamo čitateljima i političkim strankama s pitanjima o egzistencijalnim temama od kojih ovisi naša budućnost. Želimo da se diskurz u okviru izborne kampanje usmjeri prema ključnim pitanjima, te da se svakom pojedincu, na temelju takve javne rasprave, omogući da izborima pristupi s dovoljno informacija kako bi donio najodgovorniju moguću odluku za vlastitu budućnost i budućnost zajednice.

U četvrt stoljeća višestranačkih izbora provedena su mnoga istraživanja o razlozima opredjeljivanja birača, zašto zaokružuju ovog ili onog kandidata, zašto ne izlaze na izbore itd. Hrvatska je u svojem razvitku prolazila kroz različita iskušenja, obrane, izgradnje demokracije, otvaranja prema svijetu i uspostave tolerantnog društva. Sve je to u pojedinim fazama utjecalo na izbore birača. Prema našoj ocjeni, danas, kad je Hrvatska članica Europske unije, glavni izazov koji pred njom stoji jest poticanje izgradnje konkurentnoga gospodarstva.

Kobne odgode reformi

Parafrazirajući jednu davnu američku izbornu kampanju, mogli bismo reći: Građani, to je ekonomija! Mi smo se, naravno, odlučili za naziv “Prava pitanja”, ponajviše iz bojazni da neka druga pitanja ne zasjene ključna, gospodarska.

Unatoč tome što je ulazak u EU otvorio vidljive mogućnosti, stvari se presporo mijenjaju. Stare navike umiru teško. Hrvatska očigledno zaostaje, osobito u usporedbi sa zemljama nad kojima je u još bliskoj prošlosti prednjačila kako u standardu, tako i u gospodarskoj dinamici. Već duže od desetljeća, međutim, izostaju bilo kakvi reformski pomaci. O snažnim zaokretima da se i ne govori. A daljnje odgode mogu biti kobne. To što nam za vrat pušu i prijete prestizanjem i crnomorske članice EU-a kudikamo je manja nevolja nego činjenica da izostankom reformi brigu prebacujemo na našu djecu. Osjećajući to nekim svojim unutrašnjim osjetilom, za koje nisu potrebni makroekonomski podatci, prilike koje su otvorene ulaskom Hrvatske u EU najviše iskorištavaju upravo naša djeca – odlaskom. To demografsku sliku dodatno pogoršava.

Zato, ekonomiju u našem izbornom projektu ne shvaćamo usko, kako se uobičajeno rubricira. Među našim pravim pitanjima su i zdravstvo i obrazovanje koji se dosad u hrvatskoj javnosti nisu smatrali ekonomskim pitanjima. Mi mislimo da su i ona vrlo usko povezana s ekonomijom, da je određuju i da su ta područja o njoj ovisna.

Riječ dati stručnjacima

Drugo je, vjerojatno i važnije opredjeljenje, da ćemo nastojati sva pitanja koja pokrenemo gledati iz pozicije građanina, pojedinca, obitelji, stanovnika Hrvatske. Utoliko, pitanja obrazovanja i zdravstva postaju ona ključna pitanja kojima se svi mi bavimo u našoj svakidašnjici, a želimo da im punu pažnju posvete i političari i buduća Vlada, da se ne bave pitanjima koja ponekad služe samo da odvraćaju pažnju javnosti od onih najvažnijih. Drugim riječima, ne radi se u pitanjima obrazovanja i zdravstva da ih ekonomiziramo, nego da ih kao svakodnevna životna pitanja s margine izborne kampanje postavljamo u njezino središte.

Jednako je tako i s još tri područja kojima ćemo posvetiti posebnu pažnju: Zapošljavanje, Ja, poduzetnik (koje uključuje i pravnu sigurnost, tj. odnosa s administracijom), te Financijska sigurnost. Iz njihovih naziva jasno je da ciljamo na svakidašnje probleme s kojima se građani susreću a o kojima želimo da se izjasne i stranke i kandidati, jasno i nedvosmisleno. I da preuzmu odgovornost za svoje riječi.

Sva su ta područja isprepletena. Zapošljavanje i poduzetništvo, zdravstvo i školstvo s financijskom sigurnošću. Kad, na primjer, govorimo o financijskoj sigurnosti, neosporno javnost je već dobro upoznata s činjenicom da će se i buduća Vlada, koja god bila, morati suočiti s osnovnim pitanjem državnih financija i javnog duga. To je vrlo ekonomistički i apstraktno. Nastojat ćemo, međutim, pokazati da to pitanje utječe i na poduzetništvo, na zdravstvenu sigurnost, na obrazovanje, na mirovine i na iseljavanje.

U našim analizama i istraživanjima krucijalnih problema riječ ćemo dati stručnjacima. Nastojat ćemo organizirati upućene rasprave, a ne samo rasprave među političarima. I to će biti način da se kroz kampanju približimo rješenjima, a ne samo pitanjima i obećanjima. Organizirat ćemo okrugle stolove, na posebnim izbornim internetskim stranicama uz diskusije čitateljima i biračima omogućit ćemo da se upoznaju s osnovnim podatcima, sa stanjem stvari i s glavnim temama iz pojedinog područja. I da zauzmu stav.

“Prava pitanja – Izbori 2015.” projekt je koji će, svaka na svoj način, nositi ključna tiskana i digitalna izdanja EPH koja se bave političkim i gospodarskim sadržajima: Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Globus i Forbes.