Odron u izvoru Cetine mogao bi ostaviti čak 3200 ljudi bez vode

Zbog odrona svoda znatno je sužen glavni vodonosni tunel Vukovića vrela, jednog od triju glavnih izvorišta rijeke Cetine, s kojeg se pitkom vodom opskrbljuju sva naselja na području Grada Vrlike i općina Civljane i Kijevo. Još u listopadu prošle godine promjer tunela iznosio je oko četiri metra, a poslije odrona sužen je na samo oko 1,5 metara, što su utvrdili članovi ronilačkog kluba “Policajac ronilac” iz Rijeke koji već nekoliko godina rone na Cetini. Prije nekoliko dana ponovno su zaronili u Vukovića vrelo i čim su ušli u vodonosni tunel i naišli na odron o svojem otkriću izvijestili su tvrtku “Usluga” iz Vrlike koja upravlja vodovodom, Općinu Civljane na čijem se području nalazi izvor, Javnu ustanovu zaštićenih područja Šibensko-kninske županije, Ministarstvo zaštite okoliša, Hrvatske vode...

– Odronjenih deseci kubika kamenja stvara zastoj u protoku i hidraulički pritisak što predstavlja veliku potencijalnu opasnost za urednu vodoopskrbu svih potrošača do čijih slavina stiže voda s Vukovića vrela. Strah me je i pomisliti da bi zbog toga pritiska, koji je u zimskim mjesecima kada je izvor višestruko izdašniji puno veći, moglo doći do novih urušavanja u podzemnim tokovima i zatvaranja vodonosnog tunela čime bi usisne korpe naših vodnih crpki ostale na suhom. Bio bi to užas – kaže ing. Marijan Delić, voditelj vodoopskrbe u tvrtki “Usluga”.

Pumpe za vodovod i boce

Vukovića vrelo jedini je izvor rijeke Cetine na kojemu su postavljene crpne stanice i to triju koncesionara. Tu su tri crpke “Usluge” koja vodom iz slavina opskrbljuje osam od ukupno devet naselja s područja Grada Vrlike, te naselja Cetina i Civljane u susjednoj Općini Civljane. Na vrličkom području “Usluga” ima 1400 vodovodnih priključaka, a u Cetini i Civljanima još njih 220. Druge dvije crpke pumpaju vodu s Vukovića vrela za potrebe vodoopskrbnog sustava Komunalnog društva “Kijevo” u istoimenoj općini u kojoj je evidentirano oko 400 priključaka. Vodom s izvorišta, dakle, opskrbljuje se ukupno oko 3200 stanovnika. Posljednje dvije crpke u vlasništvu su tvrtke “Bumes”, a zadaća im je da prirodnu izvorsku vodu transportiraju do tri kilometra udaljene punionice u vrličkoj radnoj zoni na Lelasovoj glavici.

Na Vukovića vrelu zatekli smo Velimira Vrzića, predsjednika ronilačkog kluba “Policajac ronilac”, i Maurizija Grbca, člana kluba, koji su otkrili odron i o njemu izvijestili nadležne. S njima su bili Mario Delić iz “Usluge”, te Petar Preočanin, načelnik Općine Civljane.

– Članovi našeg kluba, a to su uglavnom djelatni i umirovljeni policajci i drugi iz državnih službi, sve rade na volonterskoj osnovi, a nagrada nam je užitak ronjenja i spoznaja da ponekad, kao u ovom slučaju, obavimo vrijedan posao za opće dobro. Posljednjih godina često smo dolazili na Cetinu i ronili od njezinih izvora do jezera Peruča. Na Vukovića vrelu u listopadu smo kartirali izvor evidentirajući sve njegove najvažnije elemente kao i 800 metara dužine glavnog vodonosnog tunela – ističe Vrzić.

Riječki ronioci prije nekoliko dana su već pri prvom zaronu uočili odron.

Alarmirane vlasti

– Jezero je duboko oko 33 metra, a od njegova dna prema sjeverozapadu se ulazi u vodonosni tunel. Na nekih 20-ak metara od ulaza naišli smo na odron. Raniji otvor zatrpan je velikom gomilom kamenja, pojedinačnog promjera od 30 do 70 centimetara, te je sada otvor kojim dotječe voda sužen na samo metar i pol – dodaje predsjednik kluba.
Vrzić i Grbac kažu da su istražujući vodonosni kanal naišli na pravi podzemni labirint kaverni velikih promjera, cijele podzemne galerije napunjene vodom od kojih su poneke visoke i 20-ak metara. U njima je sada, kažu, znatno veći pritisak nego prije odrona.

Iz vrličke “Usluge” tvrde da već poduzimaju mjere da cijeli kraj ne bi ostao bez vode.

– Već smo dogovorili s predsjednikom Vrzićem da nam njihov klub hitno izradi elaborat upotpunjen s fotodokumentacijom kako bismo o svemu mogli upoznati relevantne institucije u Gradu Vrlici, županijske vlasti u Splitu i Šibeniku, te Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i Ministarstvo zdravlja – kaže Delić.

– Problem nam je istovjetan pa ćemo sve raditi zajednički. Bilo bi suludo da radimo na paralelnim kolosjecima – kaže načelnik Preočanin.

Što bi trebalo napraviti da bi se otklonile moguće negativne posljedice urušavanja? Naši sugovornici smatraju da bi u najkraćem roku, tijekom ljeta i svakako prije povećanja izdašnosti izvora koji donose prve jesenske kiše, trebalo ukloniti urušeno kamenje i otvor vodonosnog tunela dovesti do ranijeg promjera i tako u tunelu smanjiti hidraulički pritisak.

Teški kamioni ugrožavaju izvor? Stručnjaci istražuju uzrok nastanka odrona, ali zasad nema odgovora je li riječ o uobičajenim promjenama u podzemnim vodotokovima, posljedici eventualnih seizmičkih aktivnosti ili o podrhtavanjima koja nastaju nakon učestalog prolaska teških kamiona cestom koja se nalazi iznad vodonosnog kanala izvora, i to upravo iznad mjesta gdje je došlo do odrona. Tom lokalnom cestom, naime, svakodnevno prolaze tegljači natovareni kamenim blokovima koji s teretom teže između 40 i 50 tona. Ronioci kažu da tijekom ronjenja urušenim tunelom osjećaju snažne vibracije prilikom svakog prolaska kamiona.