Imoćani za rekorde spremni: ledine postaju oranice

Ako je suditi po najnovijim aktivnostima imotskih poljoprivrednika, potom po količinama kupljenih raznih sadnica voća i povrća, ova godina, još uz pogodno vrijeme, mogla bi u Imotskoj krajini biti posebno upamćena po dobrom urodu.

Očito u krizi, ljudi su se okrenuli obrađivanju zemlje. Ima pojedinaca, koji su godinama svoju plodnu zemlju držalu „u ledini“ i tek su je sada počeli obrađivati. Dva su razloga za to.

Prvi, svakako, sve tanji kućni proračuni, veliki porast nezaposlenosti uvjetovan iznimno smanjenim radom mnogih imotskih tvrtki, posebno onih koje se bave građevinom, te drugi, ne tako nebitan, uspješan rad prve braniteljske poljoprivredne zadruge, koja je svim svojim kooperantima već sada osigurala otkup voća i povrća.

- Planiramo ove godine otkupiti više od tisuću tona kvalitetnog krumpira, što je, za razliku od prošle godine, povećanje za oko 60 posto. Mi smo pod povoljnim uvjetima našim kooperantima ponudili i 350 tona krumpira za sadnju i njima će biti zagarantiran otkup.

Kada se k tome pridoda da planiramo otkupiti oko 350-400 tona lubenice, potom paprike, te ostalog voća i povrća, vjerujemo u rekordnu godinu, izjavio nam je direktor zadruge Teo Klapirić.

Aktivni voćari I imotski voćari, pa i oni koji se nikada nisu ni mislili upuštati u sadnju voćaka, prema neslužbenim podacima, samo ove godine zasadili su više od 5 tisuća sadnica, ponajviše jabuke, šljive i višnje maraske.

Zanimljivo je i to da su po napuštenim prostranstvima imotskih brda mnogi od njih navrnuli višnje i trešnje na stabla rašeljke.

Kažu stari Imoćani da se to odavno ne pamti. Posebno su aktivni voćari u brdskim područjima Imotske krajine, gdje je zasađeno 80 posto sveukupnih sadnica, ponajviše na području Vinjana Gornjih, Prološca Gornjeg, Podbablja i Slivna.

Ono što raduje je i činjenica da su se, za razliku od nekoliko prijašnjih godina, u poljoprivredne vode uključili i mladi naraštaji imotskih poljoprivrednika, kojima je obradiva zemlja pored njihovih kuća bila miljama daleko.

Istina, komentiraju poljoprivrednici, nije to velik broj, ali je zato vrlo znakovit. Uostalom, nakon izgradnje autoceste i probijanja tunela, upravo će široko makarsko područje vapiti za svježim i zdravim poljoprivrednim proizvodima iz susjedne Imotske krajine.

Još kada bi se konačno započeo realizirati dugo iščekivani projekt navodnjavanja Imotsko-bekijskog polja, što je obećao ministar poljoprivrede Petar Čobankovića prije više od pet godina, Imotsko polje moglo bi biti prava tvornica zdrave hrane.