TERRA INCOGNITA Srima - poluotok suhozida i bunja

Srima kao poluotok suhozida i bunja dosad nije puno istraživana, no o njoj je pisao dr. Ante Kalogjera:

„Ovaj pejzaž nijem je i opor svjedok mukotrpnog čovjekova rada i nadljudskih napora da se u toku stoljeća iz škrte podloge stvori život i dade mu smisao. Iskonska borba za održanje ogleda se u gomilama i nepreglednim malim parcelama na kojima je čovjek sam krčeći, stvarao zemlju i kasnije je brižno čuvao“ - stoji u radu koji je napravio za Filozofski fakultet u Zadru.

Već te 1955. godine, kad je rad objavljen, dr. Kalogjera sugerira zaštitu pejzaža Srime i očuvanje njegove autentičnosti. Inicijativa za zaštitu dolazi od šibenskog etnologa i predavača na istom zadarskom fakultetu dr. Kale.

Ako Srima bude zaštićena kao kulturni krajolik, to otvara niz mogućnosti za kulturni turizam i prezentaciju baštine, za niz aktivnosti i prezentacijskih poslova na njezinim otvorenim prostorima.

Značajno je reći da je među suhozidima već označena i biciklistička staza koja vodi od starokršćanske dvojne bazilike, vrijednog i do kraja istraženog i konzerviranog arheološkog lokaliteta iz 6. stoljeća.

Nekoć su i Šibenčani, Dolačani, na svoje posjede na Srimi odlazili brodovima, bile su u funkciji male rive i puteljci kroz Srimu - sve bi to moglo biti obnovljeno kroz projekt zaštite poluotoka kao kulturnog krajolika.

Vlasnici Srime danas su Zlarinjani, Šepurinjani, Dolačani, dijelom se nalazi na području grada Vodica, a dijelom na području grada Šibenika. Na Srimi su i dva izuzetno vrijedna lokaliteta povijesne baštine, spomenuta dvojna bazilika iz 6. stoljeća na Prižbi i crkvica Gospe Srimske, datirana u 12.-13. stoljeće, na brdu ponad Srime.